HR stručnjakinja otkriva: Šta poslodavac gleda na društvenim mrežama

Početak karijere rijetko izgleda onako kako smo ga zamišljali. To je vrijeme u kojem gradimo sigurnost i istražujemo mogućnosti. Puni ambicije, otkrivamo vlastite talente i prostore za rast. Dok jedni čekaju savršen oglas, drugi apliciraju na gotovo sve dostupne pozicije. I jedni, i drugi trebaju priliku da nauče, pokušaju, pogriješe.

Danas, profesionalni identitet gradimo i online, pa prvi utisak često nastaje mnogo prije razgovora za posao. Upravo zato je važno razumjeti kako kandidati izgledaju ugla poslodavaca i šta HR timovi primjećuju o njima u digitalnom prostoru. 

LinkedIn kao karijerna slika

Društvene mreže postale sastavni dio profesionalne slike kandidata, ali njihova važnost nerijetko se precjenjuje. Gorana Ferizović, Head of Recruitment, otkriva nam da li HR timovi zaista provjeravaju profile, koliko to utječe na odluku o zapošljavanju i gdje je granica između privatnog i profesionalnog.

Prema njenim riječima, praksa je mnogo jednostavnija i realnija nego što se obično pretpostavlja:

„Najčešće se gleda LinkedIn, jer je to profesionalni kanal i dio karijerne slike. Ostale mreže se rijetko provjeravaju i uglavnom samo ako su javne. Ne traži se savršen život, već signal da ne postoji nešto što je u ozbiljnom neskladu s vrijednostima kompanije, poput govora mržnje, agresivne komunikacije ili javnog omalovažavanja bivših poslodavaca.“

Dobar fit ili crvena zastavica

Prilika za početak karijere često dolazi onima koji je aktivno grade. Način komunikacije, predstavljanje vlastitog iskustva i jasnoća motiva imaju značajan utjecaj na percepciju poslodavca ili HR stručnjaka.

„Dobar signal je kada kandidat zna zašto želi baš tu kompaniju, a ne bilo kakav posao. Cijeni se interes za učenje, postavljanje pitanja i dosljednost između CV-ja, LinkedIna i onoga što govori na razgovoru. Ako kandidat govori o izazovima u prethodnim kompanijama, važno je da to ne bude puko ventiliranje, već da pokaže šta je iz tih iskustava naučio i kako ga je to profesionalno oblikovalo“, ističe Ferizović.

S druge strane, crvene zastavice mogu biti negativan i nekonstruktivan govor o bivšim firmama, nemogućnost da se jasno objasne stavke iz vlastitog CV-ja ili situacije u kojima se kandidat „dobro proda“ na papiru, ali tokom razgovora izbjegava konkretne i sadržajne odgovore.

Savjet za mlade profesionalce

„Put do željene firme rijetko je pravolinijski, ali je gotovo uvijek vidljiv onima koji ga svjesno i dosljedno grade“, zaključuje Ferizović podsjećajući da je jedna od najčešćih grešaka čekanje savršenog oglasa.

Kao korisnu praksu izdvaja praćenje kompanija na LinkedInu i drugim kanalima kako bi se razumjele njihove vrijednosti i način rada, povezivanje s ljudima koji tamo rade bez agresivnog „tražim posao“ pristupa, te građenje vidljivog profesionalnog interesa kroz projekte, kurseve, volontiranje ili studentske inicijative.

„Ako se javljate direktno kompaniji, poruka treba biti kratka, konkretna i personalizovana“, poručuje HR stručnjakinja za kraj.

Poslušajte i podcast Kultura poslovanja u kojem  Gorana Ferizović i Adnan Baručija razgovaraju o zapošljavanju.