Imposter sindrom: Kako prevazići unutrašnju nesigurnost?

Ako ste ikada sjedili za stolom koji vam objektivno pripada, a osjećali se kao da ćete svakog trenutka biti “pročitani” kao prevara, niste usamljeni. Možda ste zapali u psihološku zamku zvanu imposter sindrom, zamku u kojoj se dešava paradoks.- Što više uspijevate, glas u vašoj glavi postaje sve glasniji i pitate se: „Ko sam ja da budem ovdje?“

Uspjeh rijetko dolazi bez unutrašnjih dilema, a pokazatelj da se nosite s imposter sindromom može biti unutrašnji osjećaj da niste dovoljno dobri, da ne zaslužujete svoj uspjeh ili da je on rezultat sreće, a ne vlastitih sposobnosti. 

Imposter sindrom ne pogađa samo nesigurne ili neiskusne. To nije znak manjka znanja. Naprotiv, najčešće se javlja kod ljudi koji postižu vrhunske rezultate, nose timove, grade biznise i pomjeraju granice.

Kada uspjeh ne liječi sumnju

Vidljiva postignuća i objave o napredovanjima na LinkedInu su svuda oko nas, ali se rijetko govori o onome što se događa iza njih: o unutrašnjoj nesigurnosti, tremi prije važnog sastanka, sumnji nakon prezentacije ili strahu da će neko “otkriti” da zapravo ne znamo dovoljno.

Imposter sindrom najčešće dolazi iz previsokih standarda koje postavljamo sebi kao i iz kultura koje nagrađuju savršenstvo. Kada svoju vrijednost mjerimo isključivo kroz uspjeh, nijedan uspjeh nikada ne djeluje dovoljnim. 

Imposter sindrom češće pogađa žene u liderstvu, mlade profesionalce i ljude koji prvi put preuzimaju veće odgovornosti. Ne zato što su manje sposobni, već zato što su društveni i profesionalni pritisci često veći. 

U podcastu Kultura poslovanja, HR stručnjakinja Marija Sinanović govorila je o tome koliko je ovaj fenomen prisutan kod žena u liderstvu i kod tzv. overachievera, ljudi koji rade više nego što se od njih očekuje, ali rijetko sebi pripisuju zasluge.

“To vam je zapravo osjećaj da u svakom momentu, najvjerojatnije u trenutku vašeg najvećeg sjaja, neko može da vas ‘pročita’ i kaže: ‘Ti ovo zapravo ne znaš. Ti nisi tako dobar kako se predstavljaš.’”, objašnjava Marija.

Imposter sindrom kao znak rasta

Imposter sindrom raste u tišini. Kada ga iznesete na svjetlo, kroz razgovor s mentorom, kolegom ili stručnjakom, gubi dio svoje moći.

Kada shvatite da vaše misli nisu činjenice, već reakcije na pritisak, već ste napravili važan iskorak. Ne postoji brzo rješenje, ali postoje promjene koje prave razliku. Naprimjer, važno je prestati mjeriti sebe idealom savršenstva i imati na umu da uspjeh ne znači nikada ne pogriješiti, nego učiti, prilagođavati se i nastaviti uprkos sumnji. 

Ako se ponekad osjećate kao da ne pripadate, to često znači da ste tačno tamo gdje trebate biti, na granici svog razvoja. Najuspješniji ljudi nisu oni koji nikada ne sumnjaju. To su oni koji sumnju ne dozvoljavaju da ih paralizira.

Poslušajte cijelu epizodu podcasta Kultura poslovanja s Marijom Sinanović, HR konsultantkinjom, edukatoricom i osnivačicom edukativnog centra Yellow Brick.