ISO standardi u HR-u: pravila postoje, ali šta se dešava u praksi?

Između pravilnika i svakodnevnih razgovora oblikuje se stvarna organizacijska kultura. ISO standardi postavljaju okvir za upravljanje ljudskim resursima, ali tek transparentnost i način komunikacije pokazuju kako ti principi funkcionišu u praksi.

Savremeni ISO standardi u HR-u sve više naglašavaju jasnoću odgovornosti, transparentnost procesa i pravičnost u donošenju odluka. Organizacijama daju strukturu koja bi trebala smanjiti nejasnoće i prevenirati konflikte.

U mnogim organizacijama pravila postoje. Procesi zapošljavanja, razvoja zaposlenika i upravljanja učinkom strukturirani su prema savremenim standardima. Ipak, nesporazumi, napetosti i konflikti i dalje ostaju dio svakodnevnog rada timova.

To otvara jednostavno pitanje: ako su sistemi postavljeni, zašto odnosi među ljudima često ostaju najveći izazov u organizaciji?

Kada pravila postoje, ali razumijevanje izostane

Međuljudski odnosi važan su dio organizacijske kulture. Iako ih nije moguće propisati procedurama, kvalitet odnosa oblikuje se kroz svakodnevnu komunikaciju, jasno postavljene granice i spremnost na otvoren dijalog. Zaposlenici organizacijsku pravednost ne procjenjuju kroz dokumente, već kroz iskustvo, odnosno koliko su odluke objašnjene, koliko su očekivanja jasna i da li postoji prostor za pitanja i dijalog.

Standardi definišu šta treba postojati unutar organizacije, ali kultura komunikacije određuje kako ti principi funkcionišu u svakodnevnom radu. ISO standardi mogu postaviti stabilan okvir, ali način na koji lideri i timovi komuniciraju određuje da li će taj okvir zaista podržavati saradnju i povjerenje.

Prema Ivani Pejić, jednoj od vodećih regionalnih ekspertica za nenasilnu komunikaciju, CNVC certificiranoj trenerici i predsjednici Centra za nenasilnu komunikaciju Hrvatska, u ISO standardima posebno mjesto zauzima koncept svjesnosti; sposobnosti da razumijemo procese unutar sebe i drugih ljudi te način na koji oni utiču na saradnju i donošenje odluka.

Psihološka sigurnost kao temelj radnog okruženja

Psihološka sigurnost unutar organizacija nije apstraktan koncept. Ona utječe na način rada i rezultate timova. ISO standardi koji se odnose na upravljanje ljudskim resursima sve više naglašavaju važnost psihološke sigurnosti unutar organizacija:

„Odgovor na pitanje kako su nam ljudi zapravo je odgovor na pitanje kako će oni raditi. Jesu li motivisani, osjećaju li se sigurno i imaju li prostor za izražavanje ideja — sve to utiče na njihov učinak. Sretni i opušteni ljudi su kreativni ljudi. Kada postoji visoka doza straha i sputanosti, kreativnost opada“, objašnjava Pejić.

Psihološka sigurnost kreira okruženje u kojem zaposlenici mogu postavljati pitanja, iznositi mišljenje i učiti bez straha od negativnih posljedica. Njeno odsustvo, s druge strane, često dovodi do tinjajućeg nezadovoljstva koje se vremenom pretvara u frustraciju.

Takva, dugo neizgovorena napetost, prema Pejić, predstavlja rani oblik konflikta koji se ne vidi odmah, ali snažno utiče na odnose i radnu atmosferu. „Prevenciju konflikta postižemo jasnoćom i dobrim dogovorom u postavkama. A pravdu čuvamo transparentnošću“, dodaje.

Upravo u tom prostoru psihološke sigurnosti postaje vidljivo šta se zaista dešava u praksi. Kada ona izostane, nerazjašnjene situacije, neizgovorena očekivanja i nedostatak otvorene komunikacije često prerastaju u konflikte. Tu organizacijska kultura prestaje biti skup principa na papiru i postaje pitanje međuljudskih odnosa.

Poslušajte cijelu epizodu podcasta Kultura poslovanja s Ivanom Pejić, stručnjakinjom za razvoj ljudi i organizacijsku kulturu,  jednom od vodećih regionalnih ekspertica za nenasilnu komunikaciju.