Sajam zapošljavanja za firme: kada ići i kako se pripremiti

Ukratko: Naša procjena: sajam ima smisla za firmu s otvorenim mjestima, ljudima koji ih znaju objasniti i nekim ko odgovara kandidatima. U eksperimentu na Filipinima samo su dva od 210 posjetilaca možda dobila posao kod poslodavca sa sajma, ali su posjetioci poslije češće radili u formalnom sektoru. Naša preporuka: jasan cilj, raspon plate, ista pitanja za sve, odgovor u roku.

Vodič je za poslodavce i HR u firmama u BiH. Savjeti koje ne potkrepljuje nijedan izvor označeni su kao naša preporuka ili procjena. Najave sajmova u BiH i regiji pratimo u temi Konferencije i sajmovi.

Šta istraživanja kažu o sajmovima?

Istraživanje o tome koliko firme u BiH zapošljavaju preko sajmova nismo našli.

Emily Beam je u eksperimentu objavljenom 2016. nasumično birala ko će od 865 ljudi starih od 20 do 35 godina iz općine Bulan na Filipinima dobiti mali bon ako dođe na obližnji sajam poslova u zemlji i inostranstvu. Sajam je bio 1. i 2. marta 2011., a na njemu su bile jedna domaća firma i pet agencija za zapošljavanje u inostranstvu. Od 210 ispitanika koji su došli na sajam, samo su dva možda dobila posao kod poslodavca sa sajma. Ipak, deset mjeseci poslije oni koji su bili na sajmu češće su prijavljivali posao u formalnom sektoru. Autorica zaključuje da su informacije, a ne poslovi, možda najvažnije što je sajam dao. To je nalaz o posjetiocima sajma u drugoj zemlji, ne o firmama u BiH.

Koliko znače ljudi na štandu?

Meta-analiza Uggersleva, Fassine i Kraichyja iz 2012. (232 studije, ukupan uzorak 108.632) pokazala je da je ponašanje regrutera dodatno objašnjavalo privlačnost posla i firme u prve dvije faze zapošljavanja, iako nije bilo među najjačim pojedinačnim vezama. Konačan izbor posla najbolje su objašnjavale osobine samog posla. Ponašanje regrutera imalo je veće učinke u laboratorijskim studijama, a osobine posla u studijama na terenu. Koliko je u uzorcima bilo studenata, sažetak ne navodi, a puni tekst nismo našli otvoren.

Naša procjena: ljudi na štandu mogu uticati na prvi utisak, ali kandidat na kraju bira posao, pa moraju znati šta se na tom poslu radi i koliko se plaća.

Kada sajam firmi ima smisla?

Sajam poslova Federacije BiH 2025. bio je najavljen za 6. i 7. oktobar 2025. u Sarajevu, a organizovalo ga je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u saradnji s Federalnim zavodom za zapošljavanje i drugim partnerima. Prema cjenovniku sajma, koji je objavila Privredna/Gospodarska komora FBiH, štand od 3 x 3 metra koštao je 1.135 ili 1.635 KM bez PDV-a, a uslov za učešće bila su otvorena radna mjesta objavljena na aplikaciji „Gledaj sebi posla“. Na to dolaze radni sati ljudi na štandu, materijal i javljanje kandidatima. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je 15. oktobra 2025. objavilo da je sajam završen.

Izvor: naša procjena.

Ako želite da kandidati vide kako se kod vas radi, više o tom obliku je u vodiču o danu otvorenih vrata.

Šta odrediti prije prijave?

Cilj može biti zapošljavanje za određena mjesta, brend poslodavca (employer branding), predstavljanje novog projekta ili pogona, ili odnos s fakultetima i službom za zapošljavanje. Naša preporuka: izaberite jedan glavni cilj i broj po kojem ćete ga mjeriti, na primjer broj poziva na intervju za svako mjesto.

Naša preporuka: za svako otvoreno mjesto unaprijed napišite zadatke, uslove, mjesto rada, radno vrijeme, vrstu ugovora, raspon plate i korake selekcije s rokovima. Isti podaci idu u oglas; kako ga napisati, objasnili smo u vodiču o oglasu za posao.

Ko stoji na štandu i šta mora znati?

Uredan štand s nazivom firme i popisom otvorenih mjesta pomaže da vas posjetioci primijete, ali razgovor vode ljudi (naša procjena). Naša preporuka: na štandu neka budu osoba iz HR-a, koja zna postupak, rokove i pravila o podacima, i neko iz tima koji taj posao radi, ko zna objasniti kako izgleda radni dan. Oni moraju biti otvoreni i spremni na pitanja, a svi moraju znati (naša preporuka):

• otvorena mjesta, s rasponom plate, radnim vremenom i mjestom rada;
• korake selekcije i kada će se kandidat čuti s vama;
• šta je na poslu teško: smjene, teren, rokovi;
• šta se ne smije pitati (dio niže) i šta reći kad neko pita šta će biti s njegovim podacima.

Teške strane posla vrijedi reći. U meta-analizi 52 studije s oko 17.000 ljudi, koju su objavili Earnest, Allen i Landis 2011., veza realnog opisa posla, s dobrim i teškim stranama, i dobrovoljnih odlazaka išla je prije svega preko utiska da je firma iskrena. Najdjelotvorniji oblik je, prema autorima, možda opis koji se daje poslije zapošljavanja, dakle ne na sajmu. Naša procjena: iskren odgovor ima smisla i na štandu, jer na razgovor onda dolaze ljudi koji znaju na šta pristaju.

Naša preporuka: umjesto brošura i poklona, za svako mjesto jedna stranica sa zadacima, uslovima, rasponom plate i načinom prijave, uz QR kod na oglas. Naša procjena: opći letak posjetioci rijetko zadrže.

Kako razgovarati s kandidatima na štandu?

Razgovor na štandu obično traje nekoliko minuta i nije intervju (naša procjena). U pregledu meta-analiza o selekciji koji su objavili Sackett, Zhang, Berry i Lievens 2022. strukturisani intervju bio je najbolje rangiran postupak za predviđanje radnog učinka, uz zaključak autora da su postupci selekcije i dalje korisni, ali da su njihove veze s učinkom znatno slabije nego što se ranije mislilo. Naša procjena: ista pitanja za sve imaju smisla i u kratkom razgovoru, iako pregled govori o postupcima selekcije, ne o razgovoru na sajmu. Naša preporuka:

• za svako mjesto tri ili četiri ista pitanja za sve, vezana za posao: iskustvo s određenim zadatkom, rad u smjenama, kada osoba može početi;
• bilješka u istom obrascu odmah poslije razgovora, s ocjenom pozvati, možda ili ne za ovo mjesto;
• ista informacija svima o rokovima i sljedećem koraku.

Zašto svi kandidati trebaju dobiti ista pitanja i kako izgledaju pitanja o uklapanju u kulturu firme, objasnili smo u vodiču o intervjuu za uklapanje u kulturu.

Koja pitanja ne postavljati?

Zakoni o radu (prečišćeni tekstovi na Paragrafu) zabranjuju diskriminaciju lica koje traži zaposlenje i ograničavaju šta poslodavac smije pitati.

• Federacija BiH: Zakon o radu FBiH (član 8. stav (1)) zabranjuje diskriminaciju lica koje traži zaposlenje, između ostalog s obzirom na spol, bračno stanje, porodične obaveze, starost, trudnoću, vjeru, nacionalnu pripadnost i zdravstveni status. Po članu 29. poslodavac pri odabiru kandidata, izričito i na razgovoru, ne može tražiti podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom, naročito one vezane za osnove iz člana 8.
• Republika Srpska: Zakon o radu Republike Srpske (član 19.) zabranjuje neravnopravan položaj lica koje traži zaposlenje, između ostalog zbog nacionalne pripadnosti, spola, vjere i zdravlja, a član 28. stav (2) zabranjuje da poslodavac od kandidata traži podatke o porodičnom, odnosno bračnom statusu i planiranju porodice.
• Brčko distrikt: entitetski zakoni tu ne važe. Zakon o radu Brčko distrikta BiH (član 7.) zabranjuje diskriminaciju i pri izboru kandidata, s istim osnovima kao u FBiH, a član 21. stav (2) traženje podataka o porodičnom ili bračnom statusu i planiranju porodice.

Šta je s trudnoćom i posebnim zahtjevima posla?

U FBiH (član 60. stavovi (1) i (3)) i u Brčko distriktu (član 76. stav (1)) poslodavac ne može odbiti da zaposli ženu zbog trudnoće i „ne smije tražiti bilo kakve podatke o trudnoći“, a u FBiH je izuzetak samo kad radnica sama traži pravo predviđeno radi zaštite trudnica. U Republici Srpskoj poslodavac ne može odbiti da primi ženu u radni odnos zato što je trudna (član 105.) ni uslovljavati zasnivanje radnog odnosa testom trudnoće, osim kod poslova sa znatnim rizikom za zdravlje žene i djeteta (član 28. stav (3)).

Naše čitanje: razgovor na štandu je dio izbora kandidata, pa ova pravila važe i tamo. Naša preporuka: ne pitajte za brak, djecu, planiranje porodice, trudnoću, vjeru, nacionalnost, političko mišljenje ni zdravlje. Ako posao ima poseban zahtjev, na primjer noćne smjene, recite zahtjev i pitajte da li ga kandidat može ispuniti. Ovo je pregled zakonskih odredbi, ne pravni savjet.

Kako prikupljati CV-jeve i kontakte?

Državni Zakon o zaštiti ličnih podataka („Službeni glasnik BiH“, 12/25; tekst na Paragrafu) važi za firme sa sjedištem ili poslovnim nastanom u BiH (član 6. stav (1)), pa po našem čitanju u oba entiteta i u Brčko distriktu. CV i kontakt kandidata su lični podaci u smislu člana 4. tačka a) (naša procjena).

Kad vam kandidat sam preda CV, podatke prikupljate od same osobe, pa zakon traži da joj firma „u trenutku prikupljanja ličnog podatka“ da, između ostalog, svoj identitet i kontakt, te pravni osnov i svrhu obrade (član 15. stav (1)). Kad je to potrebno za pravičnu i transparentnu obradu, firma tada navodi i rok čuvanja i prava osobe (član 15. stav (2)). Ako CV želite koristiti u svrhu koju niste naveli pri prikupljanju, na primjer za buduća mjesta, osobu o toj svrsi treba obavijestiti prije te obrade (član 15. stav (3)). Sama obavijest ne daje osnov za obradu (naše čitanje): osnov traži član 8., o kojem je riječ niže.

Koliko podataka i koliko dugo?

Podaci moraju biti „primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je neophodno“ i čuvani „ne duže nego što je potrebno“ (član 7. stav (1) tačke c) i e)). Među uslovima zakonite obrade su saglasnost i obrada neophodna radi preduzimanja radnji „na zahtjev nosioca podataka prije zaključenja ugovora“ (član 8. stav (1)). Naše čitanje: CV predat za određeno mjesto spada u ovo drugo, a čuvanje za buduća mjesta traži saglasnost ili drugi jasan osnov. Ovo je pregled zakonskih odredbi, ne pravni savjet.

Šta to znači na štandu?

Naša preporuka:

• Istaknite kratku obavijest: ko prikuplja podatke, zašto, na kojem osnovu, koliko dugo ih čuva i kome se kandidat može obratiti, uz QR kod na punu obavijest.
• Tražite samo ime, kontakt i mjesto za koje se osoba javlja. Bez JMBG-a, fotografije i kopija dokumenata.
• Posebno pitajte da li osoba želi da njen CV čuvate za buduća mjesta, recite koliko dugo i zabilježite odgovor: kad se obrada zasniva na saglasnosti, firma mora moći dokazati da je saglasnost data (član 9. stav (1)).
• Papirne CV-jeve držite zatvorene, ne na stolu; u nekoliko dana ih unesite u sistem, a papir uništite.
• Kontakte sa sajma ne upisujte na listu za newsletter bez pitanja. O vizitkama skupljenim na sajmu, i za nagradnu igru, više je u vodiču o vizitkama.

Kada i kako se javiti kandidatima?

Lična poruka, poziv na razgovor ili dodatne informacije o mjestu pokazuju kandidatu da cijenite njegovo vrijeme (naša procjena). O brzini postoji nalaz o ponudi za posao, ne o javljanju poslije sajma. U arhivskoj studiji jedne velike firme, koju su objavili Becker, Connolly i Slaughter 2010. (3.012 kandidata, od toga 906 studenata), kandidati su češće prihvatali ponude koje su stigle ranije, a ocjene učinka i odlasci se nisu razlikovali između zaposlenih s bržom i sporijom ponudom. Zemlju sažetak ne navodi, a puni tekst nismo našli otvoren. Naša procjena: kandidati na sajmu istog dana razgovaraju s više firmi, pa i za prvo javljanje vrijedi da je ranije bolje.

Naša preporuka:

• Prije sajma odredite rok, na primjer pet radnih dana, i osobu koja odgovara za javljanje.
• Javite se svakome ko je ostavio CV: poziv na razgovor, poruka da ga uz pristanak čuvate za buduće mjesto ili jasan odgovor da nije izabran.
• U poruci spomenite razgovor sa štanda i mjesto za koje se osoba javila.

Kako izmjeriti rezultat?

Naša preporuka: za svako mjesto brojite razgovore, CV-jeve, pristanke za buduća mjesta, pozive na intervju, zaposlene i one koji ostanu poslije probnog rada, te trošak po zaposlenom (štand, materijal i radni sati, podijeljeno brojem zaposlenih sa sajma). Iste brojke vodite za oglase i preporuke zaposlenih, da sajam imate s čim uporediti, a u prijavi pitajte „Gdje ste čuli za nas?“.

Lista za provjeru

Pitanja su naša preporuka.

• Da li su otvorena mjesta objavljena, s rasponom plate?
• Da li ljudi na štandu znaju posao, plate, korake selekcije i rokove?
• Da li su pitanja ista za sve i vezana samo za posao?
• Da li je obavijest o ličnim podacima na štandu?
• Da li je svako ko je ostavio CV dobio odgovor u roku?
• Da li ste CV-jeve bez pristanka za buduća mjesta obrisali u roku koji ste naveli u obavijesti?