Ljudi izostaju s posla, a brojke skrivaju prave razloge

Izostanci s posla u kompanijama često se posmatraju kroz administrativnu prizmu. U tabelama se bilježe dani bolovanja, slobodni dani, plaćena ili druga neplanirana odsustva. Međutim, iza svakog izostanka nerijetko se krije mnogo složenija priča.

Stručni naziv apsentizam podrazumijeva više od same činjenice da neko nije na poslu. On otvara pitanje koliko su ljudi iscrpljeni, motivirani, zadovoljni radnim okruženjem i koliko se osjećaju povezano s organizacijom u kojoj rade. Upravo zato apsentizam često postaje pokazatelj organizacijske kulture, kvaliteta liderstva i nivoa povjerenja unutar timova.

„Naime, većina poslodavaca, nažalost, kao glavni generator dana bolovanja smatra zloupotrebu bolovanja od strane radnika. Međutim, vjerovali ili ne, zloupotreba bolovanja prisutna je u svega tri do maksimalno osam posto slučajeva. Za sve ostalo postoje objektivni razlozi zbog kojih se ta bolovanja događaju“, objašnjava Damir Kovačević, MBA, osnivač Instituta za upravljanje apsentizmom i vodeći regionalni stručnjak u ovoj oblasti.

Zloupotreba ili signal problema? 

U poslovnoj praksi često postoji uvjerenje da zaposlenici zloupotrebljavaju bolovanja i da je upravo to glavni uzrok izostanaka. Međutim, Kovačević naglašava da izostanci s posla često nisu povezani sa stvarnom bolešću u užem medicinskom smislu, već sa psihološkim pritiskom, iscrpljenošću, narušenim povjerenjem ili padom motivacije.

Upravo zato pristup ovom problemu mora biti sveobuhvatan. Fokus na kontrolu i sankcije često promašuje suštinu problema. Umjesto traženja krivca, organizacije bi trebale analizirati kontekst u kojem zaposlenici rade i razumjeti šta stoji iza ponavljajućih odsustava.

„Upravljanje apsentizmom počinje iz pretpostavke da je radnik zaista bolestan, a cilj je pomoći toj osobi da povrati svoju radnu sposobnost“, ističe Kovačević.

Apsentizam kao odgovor na sistem

Kompanije koje apsentizam posmatraju isključivo kao trošak često propuštaju najvažniju poruku: izostanci nisu signal slabosti zaposlenika, već povratna informacija o sistemu u kojem rade. Upravo u toj povratnoj informaciji nalazi se prilika za stvaranje zdravijeg, stabilnijeg i dugoročno uspješnijeg radnog okruženja.

Prevencija apsentizma počinje razumijevanjem uzroka, a ne kontrolom posljedica. Briga o zaposlenicima i zdrava organizacijska kultura, uz ličnu odgovornost radnika prema vlastitom zdravlju i obavezama, stvaraju balans koji omogućava stabilnu i zadovoljnu radnu snagu.

U organizacijama gdje se ljudi osjećaju viđeno, uključeno i poštovano, broj izostanaka prirodno opada. Nasuprot tome, tamo gdje dominiraju nejasna očekivanja, loši međuljudski odnosi i nizak nivo povjerenja, raste i broj bolovanja.

Poslušajte cijelu epizodu podcasta Kultura poslovanja s Damirom Kovačevićem, MBA, osnivačem Instituta za upravljanje apsentizmom i vodećim regionalnim stručnjakom u ovoj oblasti.