Od kukanja do održivog biznisa

Koliko puta se zateknete u društvu koje se na nešto žali? Koliko puta i sami, makar usput, prokomentarišete da nešto ne funkcioniše kako treba? Hajde da se ne lažemo, kod nas je to zasigurno svakodnevna pojava. Međutim, na kukanje se ne treba gledati isključivo negativno. Za Bosance i Hercegovce ono nije samo znak slabosti, nego specifičan način da u neizvjesnom svijetu osjetimo zajedništvo i pronađemo rješenje kroz razgovor.

Kukanje kao socijalni mehanizam

Bosna i Hercegovina pripada grupi kolektivističkih kultura, u kojima je važnije biti dio zajednice nego istaknuti se kao pojedinac. U kolektivističkim društvima emocije i svakodnevne frustracije rijetko ostaju privatna stvar. One se dijele, komentarišu, o njima se raspravlja i zajednički se proživljavaju i preživljavaju. Mi upijamo tuđe probleme, poistovjećujemo se s njima, tragamo za rješenjem kao da je naš lični i pružamo podršku jedni drugima. Zato se u našem kulturnom kontekstu kukanje ne može jednostavno svesti na pesimizam. Ono ima duboko ukorijenjenu socijalnu funkciju.

• Kada naš čovjek kaže da „ništa ne valja“, on zapravo ne izražava samo nezadovoljstvo, nego poziva na razmjenu iskustva i empatiju.

Istovremeno, naše društvo karakteriše i visok stepen izbjegavanja neizvjesnosti, što znači da promjene i nesigurnost najčešće doživljavamo i kao prijetnju. Sve što je novo, drugačije, što pomjera naše navike, svakodnevnicu i traži nam dodatnu energiju, mi dočekujemo s većim ili manjim, ali ipak, strahom.

Upravo zato kukanje postaje oblik naše kolektivne adaptacije jer nam pomaže da prepoznamo zajedničke probleme, oslobodimo napetost i kroz zajedničko negodovanje zapravo pronađemo osjećaj kontrole.

Drugim riječima, naše svakodnevno “ništa ne valja” često nije izraz defetizma, nego paradoksalno, način da se osjećamo zbrinuto.

Kukanje kao izvor poslovnih prilika

I upravo tu dolazimo do jedne zanimljive tačke: ako se već toliko žalimo, zašto u tim žalbama ne bismo tražili priliku?
Kukanje, koliko god nam bilo ponekad i naporno, zapravo je nepresušan izvor informacija o tome šta ljudima smeta, šta im otežava život, gdje sistem puca i šta bi željeli da bude drugačije.

• U poduzetništvu, problem nije prepreka, nego jedan od tri moguća izvora poduzetničke prilike.

Mnoga su preduzeća nastala iz vrlo lične potrebe jer su ljudi jednostavno pokušali riješiti vlastiti problem, a usput, stvorili su biznis koji je pomogao i drugima.

Kako prepoznati poduzetničku priliku u tuđim problemima

Na svojim predavanjima često navodim primjer kako su Facebook grupe jako dobar izvor poduzetničkih ideja. Uzmimo za primjer takozvane ”ženske grupe” u kojima desetine hiljada žena razmjenjuju brige, probleme, dijele vlastita iskustva i savjete.

Žene iz većih gradova, zaposlene, a uz to majke, često se žale na nedostatak vremena za kućne poslove, kuhanje, čišćenje i posebno peglanje odjeće.
Nije li to problem koji uslužni obrt može riješiti?
Nije li ta Facebook grupa već dobar kanal za pristup klijenticama?
Nije li tržište već na dlanu?

Šta je sa sve većim brojem starijih ljudi čija su se djeca odselila vani i o kojima fizički ne mogu voditi brigu kada su udaljeni stotinama kilometara?
Nije li to problem koji može riješiti pokretanje agencije za pružanje pomoći starijima?

Ponekad upravo u tuđim frustracijama leži najbolja poslovna prilika.

Primjeri: pandemija, tehnologija, parking, trendovi

A problem punih parkinga u velikim gradovima? Zar ne bi bilo korisno neko digitalno rješenje koje bi nam prije dolaska javilo ima li slobodnih mjesta, pa da ne kružimo bespotrebno?

Pandemija koronavirusa je stvorila čitav talas novih biznisa:
Maske, dezinfekcijska sredstva, dostava hrane, online platforme za rad, edukaciju i terapiju…

Tehnološki napredak donosi svoje izazove – naprimjer, prevelika dostupnost sadržajima zabrinula je roditelje, pa su nastale aplikacije za nadzor i ograničavanje vremena korištenja.

Primjera i ideja je beskonačno, jer za svaki problem postoji rješenje.

Samo je potrebno osluškivati potrebe, posmatrati ljude i razmišljati u pravcu solucija, jer tamo gdje drugi vide problem, poduzetnik vidi priliku.

Ostala dva izvora za traženje poduzetničkih prilika su posmatranje i praćenje trendova i pronalazak praznine na tržištu, ali ostavimo to za neku narednu kolumnu. Sada se osvrnimo oko sebe i razmislimo kako da kroz biznis ideje riješimo sve te probleme zbog kojih naš narod kuka.

O autorici:
Ema Burić je doktorica ekonomskih nauka, univerzitetska profesorica i poduzetnica. Njena ključna polja interesa su poduzetništvo, razvoj ljudskog potencijala i organizacija. Strastveno radi na povezivanju teorije i prakse, vjerujući da samo tako mogu nastati pravi rezultati.

LinkedIn profil: Ema Burić, PhD