Strana ulaganja u BiH u padu: Šta je potrebno za privlačenje novih investicija?

Bosna i Hercegovina se suočava s izazovima u privlačenju stranih investicija, što potvrđuju podaci o direktnim stranim ulaganjima u 2024. godini. Tokom prvih devet mjeseci ove godine, zabilježena su ulaganja u iznosu od 1,477.4 miliona KM, što predstavlja pad od 3,4% u poređenju s istim periodom prošle godine, kada je ukupna vrijednost ulaganja bila 1,528.9 miliona KM.
Glavni investitori:
- Hrvatska: 252.5 milijuna KM
- Njemačka: 240.2 milijuna KM
- Slovenija: 193.4 milijuna KM
Prošle godine, strani investitori su pokazali snažniji interes za ulazak na tržište Bosne i Hercegovine, što se pripisivalo postpandemijskom oporavku globalne ekonomije. No, 2024. godina donijela je drugačiju dinamiku, sa smanjenom ekonomskom aktivnošću u ključnim sektorima poput industrije i trgovine. Iako BiH i dalje privlači pažnju stranih investitora, jasno je da postoje faktori koji otežavaju povećanje ovih ulaganja.
Među vodećim investitorima i dalje su Hrvatska, Njemačka i Slovenija. Hrvatska je uložila 252.5 miliona KM, Njemačka 240.2 miliona KM, dok je Slovenija ostvarila ulaganja od 193.4 miliona KM. Pored njih, značajne iznose uložile su Austrija, Velika Britanija i Srbija, što potvrđuje da BiH ostaje u središtu interesa evropskih zemalja, uprkos poteškoćama.
Sektorski gledano, najveća ulaganja dolaze iz oblasti finansijskih usluga, trgovine, te proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom. Ovi sektori su i dalje atraktivni zbog stabilnih povrata na ulaganja, ali nedovoljno diverzificirana ekonomija Bosne i Hercegovine i sporost u implementaciji strukturnih reformi često su prepreke za veći priliv stranih investicija.
Jedan od glavnih izazova s kojima se strani investitori suočavaju u BiH uključuje sporost administracije i kompleksnost birokratskih procedura. Problemi poput neefikasnog pravnog sistema, visokih poreza na radnu snagu i nedostatka podrške države u regulisanju zelene energije dodatno umanjuju atraktivnost BiH kao destinacije za investicije. Takođe, neusklađenost obrazovnog sistema s potrebama tržišta rada predstavlja dugoročan izazov, jer otežava stranim kompanijama pronalazak kvalifikovanog kadra.
S druge strane, istraživanja pokazuju da je većina postojećih stranih kompanija u BiH zadovoljna svojim poslovanjem i planira reinvesticije u budućnosti. Više od 80% kompanija koje su već prisutne na tržištu najavljuju širenje poslovanja, a mnoge od njih planiraju i povećanje broja zaposlenih u naredne tri godine. Ovo je pozitivan signal, ali ukazuje na potrebu za hitnim reformama koje bi omogućile lakše poslovanje i privukle nove ulagače.
Bosna i Hercegovina, uz podršku domaćih i međunarodnih partnera, mora raditi na unapređenju investicijske klime. Pojednostavljenje administrativnih procedura, snižavanje troškova poslovanja i jačanje pravne sigurnosti ključni su koraci ka većoj privlačnosti za strane ulagače. Samo tako BiH može iskoristiti svoj geostrateški položaj i potencijale koje ima za privlačenje stranog kapitala.