Jesu li državni podsticaji dovoljni za pokretanje vlastitog biznisa?

Ulaganje u vlastiti biznis može biti prilično izazovno, posebno za privatnike koji se suočavaju sa teškoćama u pokretanju i održavanju uspješnog poslovanja.

Trenutno je aktuelno pitanje jesu li državni podsticaji za pokretanje vlastitog biznisa u 2024. godini dovoljni, s obzirom na ekonomske promjene, inflaciju i poresku politiku.

Iako su takve subvencije u stanju pružiti određenu finansijsku podršku, brojni privatnici se i dalje suočavaju sa nedostatkom sredstava, administrativnim preprekama i nedovoljnom podrškom u razvoju poslovanja.

Planirani podsticaji

Ove godine Vlada Federacije BiH je izdvojila značajnija sredstva za podršku razvoja male privrede i Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta su usvojena četiri programa utroška sredstava tekućih transfera u ukupnom iznosu od 27,2 miliona konvertibilnih maraka (13,9 miliona eura). To povećanje sredstava predstavlja gotovo četverostruko povećanje u odnosu na prethodnu godinu.

“Sigurno je da su potrebni i veći iznosi podrške s obzirom na aktuelna poskupljenja. Od naredne godine planiramo da djelujemo partnerski sa nižim nivoima vlasti u Federacije BiH kako bi udružili sredstva i u sinergiji podržali veći broj novoosnovanih subjekata male privrede”, kažu za Al Jazeeru iz spomenutog ministarstva.

U prijedlogu Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja Federacije BiH 2021-2027. postoji mjera za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika do 40 godina starosti. Dodjeljuje se mladim poljoprivrednicima koji prvi put uspostavljaju poljoprivredno gazdinstvo.

“Za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika izdvaja se milion konvertibilnih maraka (511.000 eura) s tim da je indikativna finansijska konstrukcija takva da će se nastojati svake godine povećavati taj iznos”, navode iz resora Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Što se tiče osnivanja ruralnih poduzeća i pokretanja biznisa, za to još nema zakonskog okvira koji bi to podržao, ali u pripremi su propisi koji će to omogućiti.

Bez ijedne ‘državne’ marke

Mirko Lovrić iz Mostara jedan je od početnika u poljoprivredi. Ovaj 37-godišnjak kaže kako nije dobio državni podsticaj, ali da ga to nije zaustavilo, štaviše, zajedno sa svojim djedom, nastavio je tradiciju sadnje raznovrsnog voća i povrća.

“Aplicirao sam na više mjesta, ali nikada nisam primio niti jednu konvertibilnu marku od države. Zajedno s djedom, kojem su neumorne noge već dugo godina na okolnim hercegovačkim njivama, sadim sve i svašta, a uspijemo to prodati i susjedima, na pijacama, ali i u drugim gradovima. Pravimo i pekmeze, džemove. Biti sam u ovome i u momentima kad i djed više zbog starosti nije u mogućnosti to obavljati punom snagom kao nekada, zastrašujuće je”, ističe Lovrić.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma, budžetom za 2024. godinu predviđa četiri miliona konvertibilnih maraka (2,05 miliona eura) za sufinansiranje projekata iz oblasti turizma i ugostiteljstva. Očekuju se veći efekti od ovogodišnjih podsticaja, a sve s ciljem da se turizmom sve više upravlja na sistemski način. Od kvalitete realizacije projekata ove godine zavisit će i daljnje povećanje budžeta za turizam.

“Budžet je udvostručen i vjerujemo da će s većim brojem turista rasti i aktivnosti u turizmu. Pratit ćemo trendove i pomagati u razvijanju ove oblasti koja će sve više biti segment naše privrede”, navode iz Ministarstva.

Svjesni su aktuelnih poskupljenja i dodatnih opterećenja s kojima se suočavaju poduzetnici u poslovanju.

“Važno je unaprijediti finansijsko okruženje dobrim mjerama kao što su povoljne kreditne linije, strana ulaganja te smanjenje administrativnih barijera kojima će se olakšati poslovanje malih biznisa u BiH”.

Djeca uživaju u čitanju

Obrazovno-kreativni centar “Teta Pričalica“ je prostor znanja i kreativnog rada za djecu, čak i tokom školskih raspusta na području Kantona Sarajevo. Lidija Sejdinović, poznata i kao “Teta Pričalica”, sa strašću i posvećenošću vodi centar, čineći ga okruženjem gdje se djeca kroz kvalitetne programe i edukacije pripremaju za školske klupe.

“U početku nisam znala ništa o pravnim, ekonomskim, marketinškim i svim ostalim okvirima poduzetništva. Želja mi je bila napraviti biznis akademiju, tako da su moji počeci, a i poslije toga jako bitni koraci, dosta vezani za nevladin sektor. Osvojila sam prvu nagradu za biznis plan i tada sam dobila skromna početna sredstva s kojima je formalno počela ‘Teta Pričalica’, opisuje Sejdinović svoje početke, dodajući da je taj lik predložila kako bi se djeci približila na prirodan način te kod njih izazivala ljubav prema čitanju i književnosti.

“Susrela sam se i s prvim izazovima u poduzetništvu koji su bili vezani za manjak resursa i ne mislim ovdje samo na finansije nego i na ono što je jako važno, a to je jedan adekvatan tim”, nastavila je.

Možete imati novac, ali ako nemate znanje, ne ulažete u sebe i ako poduzetnik nije upoznat s onim što mu je potrebno u ovom zahtjevnom tržištu, gdje je to iscrpljujući proces i često može izgledati kao lutanje, nikakva sredstva vas u suštini ne mogu spasiti, smatra Sejdinović.

Izvor: Al Jazeera