Razgovor sa Ivanom Pejić: Konflikti nisu loši, ali šutnja jeste.
Ivana Pejić o organizacijskoj tišini, vođenju teških razgovora i odgovornosti lidera.

U trećoj epizodi podcasta Kultura poslovanja otvorili smo jednu od najizazovnijih tema u poslovnom okruženju: komunikaciju i konflikte. Naša gošća, Ivana Pejić, stručnjakinja za razvoj ljudi i organizacijsku kulturu, jedna od vodećih regionalnih ekspertica za nenasilnu komunikaciju, CNVC certificirana trenerica, Hogan konsultantkinja i predsjednica Centra za nenasilnu komunikaciju Hrvatska, bez zadrške je govorila o tome kako se konflikti ignorišu, potiskuju, prećutkuju – i koliko to košta timove, međuljudske odnose i produktivnost.
Njeno bogato iskustvo u radu sa timovima širom regije jasno pokazuje: problem nisu konflikti, nego naša nesposobnost da ih prepoznamo, izrazimo i vodimo kroz zdrav dijalog.
„Ne bojimo se konflikta, bojimo se reakcije ljudi“
Od prvih rečenica, Ivana razbija najčešću predrasudu koju organizacije imaju o konfliktu – da je on automatski loš.
„Ljudi se najčešće ne boje konflikta, oni se boje šta će se desiti kad kažu šta misle. Boje se reakcije druge strane.“
To znači da problem nije u neslaganju – već u izostanku sigurnog prostora u kojem ljudi mogu to neslaganje iznijeti. Kada se stvori kultura u kojoj se ne smije reći šta se misli, organizacije gube mnogo više od riječi – gube povjerenje.
„U timovima gdje ljudi ne znaju pričati, konflikti ostaju nedefinisani“
Kroz primjere iz svakodnevice timova, Ivana ukazuje na ono što se često ne vidi na prvi pogled – zategnuta atmosfera, pad inicijative, povlačenje i sarkazam. „U trenutku kad dođeš do toga da ti nešto ne odgovara, a ne znaš to reći – ti si već u konfliktu. Sam sa sobom.“
U takvim uslovima, konflikti ne nestaju – oni se samo zamrznu. Ljudi šute, a napetost raste. Umjesto da se nesuglasice rješavaju, one se talože i postaju nova svakodnevica.
„Ljudi ne znaju komunicirati konflikt. Ne znaju ga imenovati.“
U mnogim timovima, konflikti ostaju neregulisani jer niko ne zna kako da ih adresira.
„Mi imamo konflikte koje niko nikad nije imenovao. Znaš da nešto ne štima, znaš da nije dobro, ali niko nikad nije rekao: 'Mi smo u konfliktu'.“
Nedostatak vokabulara i prakse u izražavanju neslaganja dovodi do toga da se konflikti prikrivaju – sve dok ne prerastu u ozbiljan problem ili odlazak ljudi.
Ivana skreće pažnju na još jednu prazninu u sistemima razvoja zaposlenika. Dok su edukacije o prodaji, liderstvu ili prezentacijskim vještinama redovna praksa, edukacije o vođenju teških razgovora gotovo da ne postoje.
„Mi imamo trenere za prodaju, trenere za lidere, trenere za prezentacijske vještine... a niko ne radi trening o tome kako da kažemo jedni drugima kad nešto nije okej.“
Ovo otvara pitanje prioriteta: da li se bavimo onim što je mjerljivo, a izbjegavamo ono što je najljudskije – razgovor?
„Ako ti ne znaš šta hoćeš, ne možeš ni reći da ti nešto smeta“
Jedan od najupečatljivijih dijelova razgovora bio je o samosvijesti. Ivana objašnjava da su konflikti često refleksija našeg nepoznavanja sebe.
„Ako ja ne znam ko sam, ne znam šta mi smeta, ne znam kako komuniciram... vrlo vjerovatno ću ući u konflikt sa svakim. Jer nemam pojma ni šta tražim ni šta nudim.“
To je poziv i HR-u i liderima da razvijaju prostore gdje ljudi uče o sebi – jer jedino tako mogu kvalitetno komunicirati i graditi odnose.
„Ne znaš pričati? Onda ne znaš ni voditi.“
Kada je riječ o liderima, Ivana ne ostavlja prostor za kompromis.
„Ti možeš imati super KPI-jeve i sve, ali ako ne znaš voditi razgovor – ne znaš voditi ljude.“
Liderstvo nije pozicija, već odnos. A odnos se ne gradi excel tabelama, već otvorenim, hrabrim i empatičnim razgovorima.
U vremenu kada timovi traže autentičnost, a ljudi očekuju da budu viđeni i saslušani – komunikacija postaje glavno sredstvo liderstva.
Ako i u vašem timu postoji tišina koja traje predugo – možda je vrijeme za prvi pravi razgovor.
Cijelu epizodu poslušajte na YouTube kanalu Kultura poslovanja
Kultura poslovanja – Masterclass je podcast o savremenom poslovanju, timskom radu i liderstvu, kroz razgovore s ekspertima koji znanje prenose kroz praksu.