Upravljanje izostancima s posla - razgovor sa Damirom Kovačevićem

U novoj epizodi podcasta Kultura poslovanja razgovarali smo s Damirom Kovačevićem, MBA, osnivačem Instituta za upravljanje apsentizmom i vodećim regionalnim stručnjakom u ovoj oblasti.

Kroz karijeru dugu više od dvije decenije, Damir je razvijao jedinstvenu metodologiju upravljanja izostancima iz radnog procesa – ne samo kao operativni problem, već kao ogledalo kulture, liderstva i organizacijskih odnosa. Njegovo iskustvo uključuje savjetodavni rad s brojnim kompanijama u regiji, učestvovanje u reformi zdravstvenog sistema Republike Hrvatske, te bogat opus stručnih tekstova i predavanja.

U ovom razgovoru otvoreno smo govorili o uzrocima apsentizma, emocionalnoj pozadini izostanaka, ulozi lidera i HR-a, i zašto prisutnost na poslu nije samo fizičko pitanje.

Apsentizam nije uzrok, već posljedica

“Apsentizam se ne pojavljuje iz vedra neba – on je posljedica odnosa, procesa i emocija koje se akumuliraju unutar organizacije.”

Kovačević naglašava da izostanci s posla često nisu vezani za stvarnu bolest, već za psihološki pritisak, iscrpljenost, narušeno povjerenje ili narušenu motivaciju. I upravo zato pristup problemu mora biti sveobuhvatan.

U organizacijama gdje se ljudi osjećaju viđeno, uključeno i poštovano, broj izostanaka je prirodno manji. Tamo gdje dominiraju nejasna očekivanja, loši odnosi i niske razine povjerenja – raste i broj bolovanja.

Šta nam ponedjeljak govori?

Jedan od najindikativnijih pokazatelja u analizi apsentizma je – ponedjeljak.

“Najveći broj bolovanja započinje ponedjeljkom. To nije slučajno. To je najčešće odraz otpora prema radnom okruženju, nedostatka motivacije, iscrpljenosti ili nespremnosti da se osoba vrati u kolektiv.”

Kovačević objašnjava da je upravo to razlog zašto je važno ne gledati samo na broj dana, već na obrasce ponašanja. Ponavljajući izostanci određeni danima u sedmici, nakon stresnih sastanaka ili u blizini godišnjih odmora – sve su to potencijalni signali da nešto dublje ne funkcioniše.

Komunikacija kao prevencija

“Lider koji redovno razgovara sa svojim timom, zna šta se dešava. A onaj koji komunicira samo kad je problem – već je zakasnio.”

Upravo je komunikacija temelj prevencije apsentizma. I to ne bilo kakva – već empatična, dvosmjerna i dosljedna komunikacija. Kovačević ističe da organizacije koje aktivno slušaju svoje zaposlenike, redovno prate puls tima i pružaju prostor za izražavanje problema, imaju znatno manji broj neželjenih izostanaka.

“Slušanje ne znači čekati red da izgovoriš svoje. Slušanje znači stvarno razumjeti zašto neko izostaje i koje prepreke osjeća.”

HR nije kontrolor – HR je tumač uzroka

U savremenom poslovanju, HR odjeli često posmatraju apsentizam kao tehnički parametar koji se treba držati pod kontrolom. Damir nudi potpuno drugačiji pristup:

“Ne trebamo upravljati izostancima – trebamo upravljati razlozima izostajanja.”

To znači da HR ne treba fokusirati energiju na kontrole, ograničenja i zabrane, već na razradu strategije uvida: kada, zašto i pod kojim okolnostima ljudi odlučuju da ne dođu na posao. Tu je, ističe on, ključno uključiti i menadžere, jer upravo je njihov stil rukovođenja često presudan faktor.

Povjerenje – ili iluzija prisutnosti

Zanimljivo je da Damir u razgovoru postavlja i pitanje: Da li je prisutnost na poslu uvijek znak produktivnosti?

Ovo otvara važnu temu: nije dovoljno da su ljudi fizički prisutni. Ako ne postoji emocionalna i profesionalna povezanost sa poslom i timom, kvalitet opada, bez obzira na broj radnih dana.

Apsentizam se liječi kulturom, ne kaznama

Kroz ovaj razgovor postaje jasno: apsentizam nije individualni problem zaposlenika – on je kolektivno ogledalo kompanije.

On pokazuje gdje su pukotine u kulturi, gdje su komunikacijski šumovi i koliko je liderstvo spremno da stvarno vidi, a ne samo broji.

Cijelu epizodu pogledajte na YouTube kanalu Kultura poslovanja.